Zemlja bez sutona

Biologinja, preciznije skupljacica sjemenki s ugrozenih podrucja Glorija Suton dolazi u posjet ocu u Split izmeA u dvaju terena.

Taj ce posjet neminovno biti i povratak u ocev rodni kraj Vrj, zaselak Sutoni, negdje u Dalmatinskoj zagori, blizu Cetine.

Tamo srece Jadrana, prijatelja iz djetinjstva, njegovu kcer Altu, pokoju invazivnu vrstu, ali i zadatak presaA ivanja stabla.

Svi Glorijini pokusaji da makar na trenutak zivi u sadasnjosti bit ce preplavljeni brsljanima sjecanja i njezinim korjenitim vezama s proslim zivotom.

A taj nam zivot s ovih stranica siba dozivljaje i osjecaje guste i miomirisne kao sto je i dalmatinska vegetacija: zavodljive, bodljikave, ljepljive, i u konacnici, pod vrelinom sunca, samonikle.Samo opasno je spasonosno, pa zato nema mjesta potencijalno ljekovitijeg da se Glorija, zena cija majka postoji samo u obiteljskim mitovima, konacno suoci i pomiri s ocem, Zarkom, da barem u sebi kaze ocevoj sjeni sve ono sto je ostalo neizreceno, a sto vodi razumijevanju i oprostu.

Jer Zarko nije bio lagan covjek. Ni zivot Glorije, koja se od Sutona, preko splitske Siromasne, vinula do znanstvene zvijezde.

A svega toga ne bi bilo bez oca Zarka. I sjemenke ljubavi koju je davno u njoj zasadio Dida.

Trebalo je za tu spoznaju otkopati i mir, i pokoji dobro zatvoren grob.

Zemlja bez sutona, prvi roman Marije Andrijasevic, svojedobno nagraA ene Goranom za mlade pjesnike, kao da je od mirisne smole mediteranskog drveta kojom se rana na obiteljskom deblu Sutonovih lijeci, a za citatelja lijepi. - Kruno Lokotar